(tekstove pise diplomirani ekonomista – knjigovodja – sa dugogodisnjim iskustvom , uz malu pomoc prijatelja iz iste struke , na tacnoj adresi: www.ekonomija.wordpress.com – adresu treba uneti u polje koje pocinje sa http://pa adresa , a ne u pretrazivac – jer cete nas tako tesko naci ; u citacima se povremeno nadju neazurirani postovi ili postovi vezani samo za jedan od tagova ovog bloga , TE TREBA DA ODETE NA MENI DESNO I KLIKNETE NA “JELENCE\’S BLOG ” DA BI DOBILI KOMPLETNE TEKSTOVE )
-Tekstovi pocinju sa 23.04.2009.god. Stariji datumi su ispod novijih zbog specificnosti uredjenja teksta na wordpress-u;
.
.
Sva azuriranja Zakona i ostale informaicije ubuduce potrazite na www.infosajt.com
.
Kako se , konacno , pausalci prijavljuju , koje knjige vode i kolike poreze i doprinose placaju?
Prvo proverite u skladu sa zakonom ( ciji sam vam odgovarajuci deo dala ) i datom uredbom da li mozete da budete pausalac ili ne.
Zatim pokusate da sami , na osnovu datog u istim tekstovima , procenite gde ste sa novcem – sto vam verovatno nece poci od ruke – pa je najbolje da odete do poreske na vasoj opstini i tamo vidite koliko bi vas to izaslo.
Ono sto bih napomenula je da postoji donja zakonska granica za poreze i doprinose – koja se obracunava na 35% od prosecne zarade u Republici za taj mesec i manje se od toga ne moze placati – imali vi zaradu ili ne.
Sto se knjiga tice – vodi se samo KPO knjiga – ciji prikaz imate u jednom od prethodnih tekstova.
Sto se tice ostalih pomocnih knjiga – sve zavisi od konkretne delatnosti kojom se bavite: uglavnom se trazi jos i KL obrazac , zatim , ako se radi o ugostiteljskoj delatnosti , DPU knjigu , itd. – mada , cesto – u praksi , cak ni to – ali , sto je sigurno…
Pausalci ne mogu biti u PDV-u .
Ako vam godisnji promet predje 3 miliona dinara ( misli se na ukupne prihode), vise ne mozete biti pausalac.
Za odredjene vrste delatnosti morate imati fiskalnu kasu , bez obzira na to da li ste pausalac ili ne.
To je uglavnom to.
Koliko placate poreza i doprinosa?
Najniza cifra (uopste moguca) se obracunava na 35% od republickog bruto proseka zarada (radi se o tromesecnim periodima). Sada je to iznos od : 14677.00din ( za maj mesec )
22% za PIO od 14677.00 din iznosi : 3228.94 dinara – pa je to najniza uopste moguca cifra za uplatu penzijskog i invalidskog osiguranja.
Za zdravstveno osiguranje treba izdvojiti 12.3% od 14677.00 dinara i to iznosi : 1805.27dinara.
Ukupno , to iznosi : 5034.21 dinara.
Pored toga placate i porez na procenjenu dobit za tekucu godinu , od 10% podeljeno na mesece.
Ako je npr. procena da ce vam dobit ( ukupni prihodi minus ukupni rashodi ) za ovu godinu biti 500.000,00 dinara , tada je 10% od toga: 50.000,00 dinara.
Ako ste prijavljeni od pocetka godine , tada taj iznos delite sa 12 meseci u godini , pa vam mesecno sleduje da platite :
50.000.00/12 = 4166.667dinara.
Sada saberete PIO , zdravstveno i porez i mesecno vam izadje da treba da platite oko : 9200.87 dinara.
Ocigledno je da ova cifra u velikoj meri zavisi od procenjenih prihoda i rashoda za tekucu godinu.
Primera radi , prosle godine , za igraonicu za decu koja tek pocinje da radi ( na opstini Zemun ) procenjena mesecna cifra u poreskoj je iznosila oko 10.000,00 dinara.
